Forum hrvatskih i poljskih regija: Suradnjom i zajedničkim inicijativama do bolje pozicije u EU

Osmu godinu zaredom, ove godine u poljskom gradu Zielona Góra, održava se susret hrvatskih i poljskih regija na kojem se izmjenjuju iskustva i produbljuje suradnja i prijateljski odnosi dviju zemalja. Ove godine ključni fokus je na strateškom planiranju razvoja hrvatskih i poljskih regija do 20130. godine, te na kohezijskoj politici i osiguravanju što bolje pozicije i uvjeta unutar nove financijske omotnice koja čeka EU nakon 2020. 

Strateško planiranje razvoja hrvatskih i poljskih regija do 2030. godine inovacije u gospodarstvu, digitalizacija javne uprave i javno-privatno partnerstvo glavne su teme osmog foruma hrvatskih i poljskih regija koji je u četvrtak počeo u poljskom gradu Zielona Góra.

Dvodnevni forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, uz podršku Hrvatskoga sabora, Ministarstva poljoprivrede RH te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU RH. 

‘Ovaj je Forum najbolji pokazatelj kako bi zemlje unutar Europske unije trebale surađivati, stvarati prijateljske odnose, razmjenjivati iskustva i biti primjer jedne drugima’, uvodno je istaknuo predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

Maršalica Lubuškog vojvodstva i članica Predsjedništva Saveza vojvodstava RP Elżbieta Anna Polak, ujedno I jedina maršalica u Poljskoj, istaknula je kako je  ponosna što suradnja poljskih i hrvatskih regija traje kontinuirano, ‘osobito uzimajući u obzir da smo proteklih godina povezali različite regije kroz teme koje odgovaraju potrebama s terena. Najvažnije je što učimo kako znanja o regionalnoj politici koristiti unutar nove financijske omotnice koja čeka Europu nakon 2020’.

Hrvatski veleposlanik u Poljskoj Tomislav Vidošević istaknuo je kako je ovaj forum najbolji primjer kako bi dvije zemlje, članice EU-a trebale surađivati. S obzirom da je, pak, Poljska s stopom gospodarskog rasta od 5,5 posto, koliko su ostvarili prošle godine, najbržerastuća zemlja u Europi i 4. u svijetu, veleposlanik je domaćinima poručio kako se nada I porastu broja poljskih investitora u Hrvatskoj. Inače, Poljaci su četvrti najbrojniji turisti u Hrvatskoj.

Župan Pauk istaknuo je i kako je ono što je krenulo kao razmjena iskustava u povlačenju sredstava Europske unije danas preraslo u nešto puno veće, a pokazatelj su teme o kojima se dosad raspravljalo kao i pojedinačni sporazumi o partnerskoj suradnji između hrvatskih županija i poljskih vojvodstava.

'Gospodarstvo, turizam, pozitivna poduzetnička klima, koncentracija znanja, razvoj infrastrukture područja su od posebnog značaja za obje države. Smatram da je ključna tema ovog susreta kohezijska politika koja je odigrala veliku ulogu u regionalnom razvoju Hrvatske i Poljske. Kako je osnovna ideja Europske unije otvorena politička suradnja i slobodna ekonomska razmjena između država koje su prirodno upućene jedne na druge, dijele iste vrijednosti i žele ostvariti iste ciljeve u budućnosti iznimno je važno govoriti o ovoj temi, na jednoj višoj razini kako bi se nadvladale prepreke s kojima se danas ona susreće', kazao je Pauk i istaknuo kako su hrvatska i poljska regionalna samouprava pokretači gospodarskog razvoja koji počinje u lokalnoj zajednici i preslikava se na nacionalnu razinu..

'Siguran sam da će i ovaj susret završiti brojnim novim inicijativama i idejama za daljnje planove razvoja na opću korist svih onih zbog kojih smo danas ovdje, a to su naši građani. Vi ste pokazali da je moguće, a mi kao županije težimo tome da postanemo glavni pokretač i snažna sila razvoja cjelokupnog hrvatskog društva. Kako bi to postigli nužne su nam strukturne reforme jer sadašnji stupanj funkcionalne i fiskalne decentralizacije ne osigurava djelotvornu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama na lokalnoj razini, ne daje građanima da sami odlučuju o neposrednoj životnoj okolini, a naposljetku ne omogućuje ravnomjeran gospodarski razvoj zemlje', kazao je Pauk.

Na forumu sudjeluju predstavnici gotovo svih hrvatskih županija i njihovih razvojnih agencija, a od župana tu su još virovitičko-podravski Igor Andrović, požeško-slavonski Alojz Tomašević, vukovarsko-srijemski Božo Galić, brodsko-posavski Danijel Marušić i koprivničko-križevački Darko Koren. (Marija Pulić Drljača)

 Kohezijska politika: Ključni cilj – zadržati iznos nacionalnog sufinanciranja od 15 posto

Ključna tema panela pod nazivom 'Kohezijska politika EU 2021.-2027. – nade, očekivanja, realnost' bila je najava povećanja stope nacionalnog sufinanciranja EU projekata sa sadašnjih 15 na 30 posto. S obzirom da bi će to značiti ogromno financijsko opterećenje za korisnike, pogotovo manje razvijene regije i lokalne samouprave i poduzeća, zbog ovog bi povećanja moglo doći i do zaustavljanja EU projekata,  pa je zajednički stav hrvatskih i poljskih govornika kako se u pregovorima na razini EK treba boriti da stopa sufinanciranja ostane na razini od 15 posto ili, pak, da se i same države uključe u sufinanciranje.

'Poljski korisnici neće moći financirati 30 posto vrijednosti projekata, pogotovo jer nam se sada zbog poreznih rasterećenja mladih smanjuju prihodi pa ako već moramo sudjelovati s većim iznosom, moramo imati i veće prihode', poručila je Elżbieta Anna Polak, maršalica Lubuškog Vojvodstva.

Istog je stava i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk koji, pak, kao jedno od rješenja vidi i to da se razina sufinanciranja od 15 posto zadrži barem za nerazvijene dijelove i projekte osnovne komunalne infrastrukture. Uz to, Pauk kao potencijalno rješenje vidi i da u tome da se sredstva iz EU proračuna namijenjena provedbi kohezijske politike dodijele državama i regijama i njima, kroz decentralizirani model, prepusti odluku o tome u kojim će iznosima financirati svoje projekte. Također, predlaže I da se osiguraju sredstva za županijski razvojni fond na razini svake županije s ciljem sufinanciranja/financiranja vlastitog doprinosa jedinica lokalne (regionalne) samouprave po uzoru na Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata (godišnje objavljivanje Javnog poziva za dodjelu sredstava Fonda). Na kraju, Pauk ističe I da bi trebalo omogućiti povoljne kredite za sufinanciranje EU projekata.

Govoreći o promjeni koju također predlaže Europska komisija, a ona se odnosi na skraćivanje apsorpcije sredstava uvođenjem modela n+2 umjesto dosadašnjeg modela n+3, predsjednik Pauk ističe da je za sve hrvatske županije nužno da se ona u sljedećoj omotnici ne skraćuje.

Na panelu su, s hrvatske strane, sudjelovali i zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo te zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak. Cebalo je kao ilustraciju problema s povećanjem stope nacionalnog sufinanciranja naveo dva projekta koja se provode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - obnova Zračne luke Dubrovnik i izgradnja Pelješkog mosta, ukupno vrijedna preko 4,5 milijarde kuna, a za koje bi bilo upitno kako bi se provodili uz domaću komponentu od 30 posto. Paljak je, pak, upozorio da će se, poveća li se udio nacionalnog sufinanciranja i skrati rok apsorpcije, oko dvije milijarde eura EU sredstava ostati neiskorišteno te će doći do daljeg udaljavanja i povećanja razlika među zemljama članicama. Također, istaknuo je, treba reći odlučno ne tezi o Europi dvije brzine.

Digitalizacija javne uprave: Ključna edukacija građana 

Poljska i Hrvatska otprilike su na istoj razini i stupnju digitalizacije javne uprave, a jedan od najvećih izazova u daljnjem razvoju i postizanju ključnog cilja - što veće efikasnosti usluge prema građanima je edukacija samih građana o mogućnostima i prednostima upotrebe e-sustava. Osim toga, djecu i mlade umjesto o povijesti treba više učiti o tome što donosi budućnost - zaključak je panela o digitalizaciji javne uprave na kojem su, sa hrvatske strane, sudjelovale zamjenica župana Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar i pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije Anđelka Vuković.

Govornici iz Poljske naveli su, naime, kako još uvijek relativno mali postotak građana koristi usluge koje im država osigurava, pa je tako od 1,5 milijuna zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, samo 100 tisuća stiglo preko aplikacije e-građani. Poljska, baš kao i Hrvatska, ima jedinstveni sustav e-građani u kojem su povezani svi registri – od osobnih podataka građana do registra automobila, a preko kojeg građani mogu izvaditi sve potrebne potvrde i dokumente, te prijaviti porez, rođenje djeteta, boravak, itd. Novost je i da, primjerice, u slučaju gubitka dokumenata, mogu zatražiti njihovo zamrzavanje na rok od 14 dana.

Kad je digitalizacija javne uprave u pitanju, primjer dobre prakse svakako je Istarska županija koja je prva implementirala sustav e-uprave, kao i e-proračun preko kojega građani imaju uvid u izvršenje proračuna. Uveli su i elektronski potpis i e-račune, te digitalizirali sustav izdavanja građevinskih akata (e-dozvola), čime su ubrzali izdavanje dozvola i povećali broj riješenih predmeta za preko 67 posto.

'Želimo izvrsnost u pružanju javnih usluga kako bi bili moderna uprava i građanima omogućili što veću uštedu vremena, te podigli stupanj transparentnosti jer građani čitavo vrijeme imaju uvid u svoje predmete', kazala je zamjenica župana Sandra Čakić Kuhar.

Što efikasnija i brža usluga građanima i poduzetnicima cilj je i Splitsko-dalmatinske županije koja je još 2006. godine uvela sistem elektronskog upravljanja dokumentima preko kojega građani mogu pratiti sve svoje predmete i zahtjeve prema županiji. Anđelka Vuković, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županijete ih poštedili fizičkog dolaska istaknula je pritom važnost edukacije zaposlenika u korištenju modernih tehnologija.

Kao najveći izazov u narednom razdoblju obje hrvatske predstavnice istaknule su preuzimanje poslova od državne uprave.

Javno-privatno partnerstvo: Očekuje se rast, najviše projekata u školstvu

Zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak uvodno je na panelu o javno-privatnom partnerstvu prezentirao primjere takvih projekata u toj županiji. Istaknuo je da je vrijednost EU  projekata preko 106 milijuna eura (što izvršenih, što u provedbi, što u pripremi). Radi se o projektima energetske obnove, izgradnje, ali i školske prehrane za učenike slabijeg imovinskog statusa.

„JPP se ne može usporediti s drugim modelima financiranja, ali u trenutku kad postoji potreba za investiranjem u javni sektor te imate želju i potrebu, a nemate financijskih sredstava JPP postaje prihvatljiv model. Koprivničko-križevačka županija je ovaj model koristila isključivo u segmentu obrazovanja, a valja podsjetiti da 2006. godine kad smo krenuli u realizaciju gradnje koprivničke Gimnazije, Hrvatska nije bila članica EU i nismo mogli koristiti europska sredstva“, naglasio je župan Darko Koren tijekom rasprave.

Kad je javno-privatno partnerstvo u pitanju, predsjednik HZŽ Goran Pauk u uvodnom je govoru istaknuo kako je realno očekivati da će primjena javno-privatnog partnerstva u bližoj budućnosti značajno rasti, ponajprije zbog nedostatka novca u proračunima javnopravnih tijela i potrebe da se unatoč toj nestašici zadovolje određene javne potrebe. Najveći broj projekata po modelu javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj dosad je ostvaren na području školstva, a prva škola sagrađena na načelu javno-privatnog partnerstva je strukovna škola u Virovitici u čijoj su gradnji uz Virovitičko-podravsku županiju sudjelovali i lokalni gospodarstvenici