ANALIZA Podaci FINA-e za 2018. godinu

Najveći rast poduzetnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, najveća dobit ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj

Najveći porast broja poduzetnika u 2018. godini u odnosu na godinu prije imala je Bjelovarsko-bilogorska županija, najveću dobit nakon Grada Zagreba, ostvarili su lani poduzetnici u  Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je broj zaposlenih na godišnjoj razini najviše porastao u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje su lani i ostvareni najveći prihodi, kao i prihodi po zaposlenom. Pokazuje to analiza po županijama napravljena na temelju podataka FINA-e.

Lani je u RH bilo 131.117 poduzetnika, kod kojih je bilo zaposleno 939.954 zaposlenih, odnosno  46.079 ili 5,2 posto više u odnosu na 2017. godinu. Ostvareni su ukupni prihodi od 751,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 8,6 posto, ukupni rashodi bili su lani 715,4 milijarde kuna i u odnosu na godinu prije bili su veći za četiri posto. Neto dobit lani je bila 28,3 milijardi kuna, dok je u 2017. godini ostvaren neto gubitak od oko tri milijarde kuna. Dobit razdoblja, u iznosu od 46,9 milijardi kuna, u 2018. godini ostvarilo je 67,7% poduzetnika, dok je gubitak od 18,7 milijardi kuna iskazalo 32,3% poduzetnika.

Bjelovarsko-bilogorska županija – najbrži rast poduzetnika

Kako nam kažu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gospodarstvo je u toj Županiji dugo bilo u lošoj situaciji, a posebno u razdoblju između 2008. i 2013. godine. Od 2014. godine, pa nadalje, svi najbitniji parametri koji se vežu uz stanje gospodarstva županije su u plusu. Tako lani ta Županija na godišnjoj razini bilježi najveći porast poduzetnika od 14,02 posto u odnosu na ostale županije.

 

- To znači da kada govorimo o BDP-u, gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije tri godine zaredom, od 2014. do 2016. je drugo u Hrvatskoj. A te podatke prate i podaci za 2018. godinu.  Tako su podaci o porastu gospodarstva najvećim dijelom dvocifreni, od broja poduzetnika koji je porastao za 14%, broja tvrtki koje posluju s dobiti za 12%, a imamo i jedan od najvećih porasta zaposlenih u gospodarstvu preko 6,6%. Ukupni prihodi gospodarstvenika rasli su za 11%, dobit gospodarstva za 10%, a broj investitora za 21%. Posebno treba naglasiti kako su u investicije u dugotrajnu imovinu rasle za čak 2,3 puta, odnosno 229,5% i to s 178 milijuna kuna u 2017. na 410 milijuna kuna u 2018. godini. I možda najvažnije, preko 14% porast je isplaćenih plaća u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. To je jedan od najvećih porasta u Republici Hrvatskoj – kaže župan Damir Bajs i dodaje da  Bjelovarsko-bilogorska županija vlastitim mjerama potiče razvoj gospodarstva i obrtništva.

- Nerijetko smo posljednjih godina išli u ciljane izmjene prostornog plana županije vezane uz investicije naših poduzetnika. Primjerice, mi smo prostornim planom povećali maksimalnu snagu  bioplinskih postrojenja s  jednog megabajta na dvadeset megabajta. Tu smo napravili dobar posao i otvorili mogućnost da investitori dođu u našu županiju i oni su to i iskoristili, odnosno potencijal koji nudi zelena energija. Ovog trenutka smo lideri u tom segmentu – kaže Bajs.

 

Ostalo je pitanje prometne izoliranosti. S jedne strane prema najavama HŽ Infrastrukture pruga Sveti Ivan Žabno – Gradec krajem ove godine treba biti puštena u promet i tako bi Županija bila  bliže Zagrebu. Dobro je i to da se očekuje konačno nastavak gradnje brze ceste prema Bjelovaru.

- Naime, da bi dobili greenfield investicije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji moramo imati brzu prometnicu – zaključuje župan Bajs.

Splitsko-dalmatinska županija – vodeća po ostvarenoj dobiti

Nakon Grada Zagreba, najveći broj poduzetnika je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a koja je i vodeća u ostvarenoj dobiti, od gotovo dvije milijarde kuna. Poduzetnici u SDŽ su nadalje, ostvarili prihode u visini od 48 milijardi kuna i na godišnjoj razini su veći za 9,2 posto. U odnosu na 2017. godinu, ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 5,8%, ukupnih prihoda za 9,2%, ukupnih rashoda za 8,6%, dobit razdoblja bila je veća za 15,3%, a  gubitak za 7,4%. Od ukupnog broja zaposlenih više od 90 posto se odnosi na mikro poduzetnike, pa male te srednje, dok je najmanji udjel velikih.

Najveće povećanje zaposlenih zabilježeno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane,  a najveće smanjenje u prerađivačkoj industriji.

Županija je kreirala višegodišnji okvir za provođenje temeljnih razvojnih programa poduzetnika. Pa tako unutar programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u ponudi je kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva putem subvencioniranja kamata. Realizirano je 1.925 kredita vrijednih dvije milijarde kuna, od čega lani 151 kredit u vrijednosti 348 milijuna kuna. Kroz program Potpore osnivanja malog gospodarstva, odobreno je 445 potpora vrijednosti 7 milijuna kuna, od čega lani 90 potpora u vrijednosti 1,8 milijuna kuna. Prema analizi koju je napravila Županija, 112 poduzetnika početnika koji su na početku dobivanja bespovratne potpore ukupno imali 654 zaposlenih,  nakon druge godine imali su ukupno 817 zaposlenika, što je porast od 163 radnika tj. 24.90%. Nadalje, potpore se daju i za Istraživanje, razvoj i inovacije. Odobrene su u tu svrhu 73 potpore vrijednosti 5,9 milijuna kuna, od čega lani 17 potpora vrijednosti 1,2 milijuna kuna. U 2018. godini odobreno je 24 potpora vrijednih sedam milijuna kuna za Jačanje poduzetničkih kompetencija. A 119 potpora u vrijednosti 51 milijuna kuna, od čega lani njih devet vrijednih 1,5 milijuna kuna za Izgradnju poslovnih zona. Podupiru se i poljoprivrednici, kroz 1.356 potpora vrijednih 108 milijuna kuna, od čega lani 308 potpora u vrijednosti 4,25 milijuna kuna. Potpore se daju za poljoprivredu i ruralni razvoj, osnivanje poljoprivrednog gospodarstva i razvoj lovstva.  Za ribarstvo su lani odobrene šest potpora vrijednih 100.000 kuna, od ukupno do sada odobrenih 1,8 milijuna kuna za 39 potpora. Tu su još i programi sustavnog gospodarenja energijom, održivog prometa te EU fondovi za čije financiranje svoj udjel ima i Županija.

Vukovarsko-srijemska županija – najveći porast broja zaposlenih

Vukovarsko srijemska županija ostvarila je lani najveće prihode po zaposlenom, a imala je i na godišnjoj razini najveći porast broja zaposlenih.

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2018. godini ostvarilo je ukupne prihode od 20,7 milijardi kuna što je povećanje od 13,4% u odnosu na 2017. godinu kada su tvrtke ostvarile 18,2 milijardi kuna ukupnog prihoda. Povećao se i broj poduzetnika za 16,4%, s 1.808 na 2.104, te broj zaposlenih u tvrtkama sa 18.819 na 19.699, što je povećanje od 7,9 %. Pozitivno je da je u 2018. porasla i prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama za 9,13% i sada iznosi 4.386,00 kuna.

U strukturi ukupnih prihoda gospodarstva Županije, prihodi su koncentrirani u pet velikih grupa prihoda, odnosno djelatnosti: opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zauzimaju daleko najveći udio sa 42%, a slijede trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 18%, prerađivačka industrija 18%, te se tu još nalaze poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 11% i građevinarstvo s 5%, dok na ostale djelatnosti otpada udio od 6%.

- Unazad nekoliko godina Vukovarsko-srijemska županija poklanja veliku pažnju izgradnji kvalitetne mreže poduzetničkih potpornih institucija. Imamo županijsku razvojnu agenciju koja je kroz ulogu regionalnog koordinatora jedna od najznačajnijih razvojnih institucija na području naše županije. Na području Županije djeluje i 5 lokalnih razvojnih agencija  i 3 Lokalne akcijske grupe, tehnološki park i poduzetnički inkubatori čiji kadrovi su dovoljno stručni i educirani da pomognu poduzetnicima, potencijalnim investitorima i jedinicama lokalne samouprave u realizaciji investicija, projekata i privlačenju sredstava iz EU fondova. Kako bi potaknula  investicije Županija provodi programe kreditnih linija kojima poduzetnicima subvencionira kamate na realizirane kredite, a također tu su i poticajne mjere za ulaganja na područje VSŽ regulirane s nekoliko zakona koje idu na ruke poduzetnicima i potencijalnim investitorima. Prije svega tu je riječ o Zakonu o porezu na dobit kojim porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara s više od 5 zaposlenika čije je prebivalište na potpomognutom području  JLS razvrstanih u I. skupinu prema stupnju razvijenosti, odnosno Grada Vukovara ne plaćaju porez na dobit. Također poslodavcima u Gradu Vukovaru refundiraju  se doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u 50% iznosu po podnesenom zahtjevu – komentiraju u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dodaju da i  većina gradova i općina s područja županije imaju određene mjere kojima nastoje pomagati poduzetnike i njihove investicije na svom području, a u skladu s proračunskim mogućnostima. Tako je i Vukovarsko-srijemska županija donijela Program za poticanje razvoja poduzetništva na području Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2019.-2022., a u okviru kojeg dodjeljuje bespovratne potpore mikro i malim gospodarskim subjektima s područja županije za razvoj i unaprjeđenje poslovanja, za razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda, za savjetovanje i obrazovne aktivnosti, za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama i sajmovima te za razvoj klastera. Županija putem ovih javnih potpora konkretan je oslonac gospodarskim subjektima u daljnjem rastu i razvoju gospodarstva. Za ovu godinu osigurana su sredstava u proračunu u iznosu od 900.000,00 kn.

Zagrebačka županija – među vodećima prema svim pokazateljima

Poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su lani najveće prihode, ne računa li se Grad Zagreb, drugi su po ostvarenoj dobiti, kao i rastu broja zaposlenih i prihodima po zaposlenom, a četvrti po broju poduzetnika.  

Za poduzetnike i obrtnike izdvaja se desetak milijuna kuna godišnje. U pet godina od 2014. do 2018. izdvojeno je više od 42 milijuna kuna, od toga 31,9 milijuna kuna kroz izravne bespovratne potpore poduzetnicima i subvenciju kamata na poduzetničke kredite.

Sredstva izdvojena za poduzetnike svake godine rastu. Ostvaren je značajan rast: od 8,2 milijuna kuna 2014. godine, u čemu 4,9 milijuna kuna izravno poduzetnicima, do ovogodišnjih proračunom planiranih 11,3 milijuna kuna, odnosno 9,4 milijuna kuna namijenjenih izravno poduzetnicima. Sredstva koja se dodjeljuju izravno poduzetnicima kroz bespovratne potpore gotovo su udvostručena u ovih pet-šest godina.

Iz  godine u godinu nalazimo se u samom vrhu županija prema pokazateljima koje objavljuje FINA. Tako i najnovija analiza FINE pokazuje da je Zagrebačka županija je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2018. godini zauzela visoko drugo mjesto, odmah iza Grada Zagreba.

- Još 2001. godine krenuli smo s intenzivnom gradnjom i opremanjem naših poduzetničkih zona. Danas, gotovo 20 godine poslije, pokazuje se da je ova naša mjera itekako bila ispravna što potvrđuju i posljednji rezultati Fine prema kojima se Zagrebačka županija zahvaljujući ostvarenim  prihodima kod poduzetnika, koji uglavnom posluju u zonama, nalazi odmah iza Zagreba. Ono što dodatno ohrabruje je da broj investicija i dalje raste, a već na jesen u poduzetničkoj zoni u Jakovlju kreće gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za Airbus i Boeing, a očekuje se i otvaranje 600 novih radnih mjesta .Stoga vjerujemo kako će ovaj iznos od 54 milijarde kuna prihoda koji su ostvarili naši poduzetnici i dalje rasti – izjavio je nedavno župan Stjepan Kožić.

Istarska županija – diversifikacija razvoja gospodarstva

Po broju poduzetnika Istarska županija je odmah nakon Splitsko-dalmatinske i treća je po ostvarenoj dobiti.

Istarska razvojna agencija koja ove godine slavi 20 godina postojanja, značajna je sredstva tijekom godina uz pomoć EU fondova i ostalih javnih izvora financiranja uložila u pripremu i provedbu razvojnih projekata u funkciji podrške malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu. Ključni su tijekom godina kao vjetar u leđa poduzetništvu i obrtništvu u Istarskoj županiji bili prvenstveno programi financijske podrške, tj. kreditne linije i jamstveni fond u suradnji s poslovnim bankama i Istarskom županijom, uz koordinaciju IDA-e, putem kojih su za istarske poduzetnike i obrtnike osigurani najpovoljniji uvjeti na tržištu u RH za njihove investicije. Navedena su ulaganja kroz godine rezultirala brojkom od ukupno 16 uspješno provedenih kreditnih linija u sklopu kojih je podržano 1.034 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 672 milijuna kuna. Nadalje Istarska županija potiče razvoj poduzetništva dodjelom bespovratnih financijskih potpora poduzetnicima. Ovisno o ukazanim potrebama i danim smjernicama mjere se iz godine u godinu prilagođavaju, namijenjene su malim i srednjim poduzetnicima, a fokus je stavljen na razvoj prerađivačke industrije i digitalizaciju poslovanja tvrtki. U četiri godine dodijeljeno je ukupno 4.315.050 kn nepovratnih potpora za ukupno 387 poduzetnika. Od ostalih usluga u korist jačanja poduzetničke klime u Istarskoj županiji značajna su bila i ulaganja Istarske razvojne agencije u razvoj poduzetničke infrastrukture; uspostavu i operativno funkcioniranje Poduzetničkog inkubatora „IZAZOV“ te Tehnološkog inkubatora Pula u kojima je tijekom godina inkubirano više od 70 poduzetnika početnika, s danas globalno rastućom tvrtkom Infobip kao najuspješnijim primjerom, a tu su i značajna ulaganja u uspostavu mreže poduzetničkih inkubatora i coworking prostora Istarske županije, kao i koordinacija razvoja poduzetničkih zona te razvoja klastera. Isto tako IDA dugi niz godina osmišljava i provodi ciljane obrazovne programa za privatan i javni sektor, koje su za korisnike potpuno besplatne te je do sada tijekom godina educirano više od 11.500 polaznika. Ključ uspjeha istarskog gospodarstva je svakako u njegovoj diversifikaciji i većim ulaganjima u sektore s rastom te potencijalom rasta u budućnosti. Prema podacima FINA-e za 2018. godinu u Istarskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 11.006 poduzetnika odnosno 7,7 posto više nego u 2017. godini, koji su zapošljavali 53.948 zaposlenih. Poduzetnici u Istarskoj županiji čine 8,4 posto svih hrvatskih poduzetnika, odnosno zapošljavaju 5,7 posto zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj. Ukupan prihod poslovanja je povećan za 2,8 posto i iznosi 34,8 milijardi kuna, a ostvaren je značajan rast dobiti od 26 posto, što pokazuje da su gospodarstvenici vrlo dobro poslovali i dobro koristili svoje resurse. Pritom dobit po zaposlenom iznosi 52.979 kuna i veća je za 6,2 posto od prosjeka RH, a što se ukupnih prihoda i broja zaposlenih tiče i dalje prednjače prerađivačka industrija, trgovina te ugostiteljske djelatnosti.

Primorsko-goranska županija - malo i srednje poduzetništvo je najvitalnije

Primorsko – goranska županija prema broju poduzetnika zauzima 4. mjesto, a prema broju zaposlenih 3. mjesto promatrano na razini svih hrvatskih županija. Budući da su po gotovo svim parametrima u samom vrhu razvijenosti, očekivan je i podatak da su i po ostvarenoj dobiti kao i rastu prihoda po zaposlenima među najuspješnijim županijama. Gospodarstvo PGŽ, a posebno malo  i srednje poduzetništvo dokazalo se kao najvitalniji dio koje se konstantno razvija i najbrže prilagođava zahtjevima tržišta.

-Već niz godina mi u PGŽ provodimo više programa i mjera usmjerenih pomoći  malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima, a u tu svrhu godišnje iz proračuna izdvajamo preko 5 milijuna kuna. U djelokrugu i nadležnostima koje imamo kao  Županija nastojimo postići visoku razinu efikasnosti i dinamičnosti za privlačenje i realizaciju  investicijskih poduhvata. Od brzine izdavanja dozvola za gradnju, upravljanja pomorskim dobrom , prostornog planiranja kojim potičemo, a ne kočimo razvoj, te usklađujemo s planovima investitora. Dakle, u svim poljima naše odgovornosti nastojimo maksimalno ubrzati i olakšati gospodarstvenicima i ulagačima. Županija će i dalje raditi na jačanju potpornih institucija s posebnim naglaskom na nove suvremene tehnologije. U sinergiji znanosti, poduzetništva, gospodarstva i nas kao regionalne samouprave, vjerujem da možemo pridonijeti još bržem ekonomskom i gospodarskom rastu ove regije. U našim strateškim dokumentima naglasak dajemo na  razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva kroz aktivnosti stvaranja poticajnog poduzetničkog okruženja, privlačenje domaćih i stranih ulaganja, razvijanje gospodarstava temeljenog na znanju i inovacijama te razvijanje zelenog gospodarstva. Priliku za daljnjim razvojem gospodarstva Županija ima i u iskorištavanju povoljnog geostrateškog položaja i raznolikih prirodnih obilježja koje su snažan potencijal za gospodarski razvoj Županije, naročito u segmentu turizma s naglaskom na zdravstveni turizam, brodogradnje, drvoprerađivačke industrije, informacijsko-komunikacijskih tehnologija te pomorsko-prometne i energetske djelatnosti - komentiraju u Županiji.

Od poticajnih mjera za poduzetnike, izdvajaju razne edukacije za poduzetnike, dodjelu bespovratnih poticajnih sredstava inovatorima fizičkim osobama, provedbu projekta Komercijalizacije inovacija putem Zaklade, subvencioniranje kamata na kredite, sufinanciranje troškova nabavke opreme i troškova pripreme dokumentacija za prijave na EU natječaje. 

Osječko-baranjska županija – jedina nudi beskamatne kredite

Osječko baranjska županija je peta po broju poduzetnika i ostvarenoj dobiti i među prvih pet u ostvarenim prihodima po zaposlenom.

Ukupni prihodi gospodarstva Osječko-baranjske županije u 2018. godini iznosili su 28,5 milijardi kuna, što je rekordno povećanje u iznosu od 2,2 milijarde kuna u odnosu na 2017. godinu. Ukupni rashodi iznosili su 27,3 milijarde kuna, a ostvaren je pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 1,1 milijardi kuna.

Najznačajnije djelatnosti prema ukupnom prihodu su prerađivačka industrija (29,5%), poljoprivreda (23%), trgovina (18,1%), građevinarstvo (8,9%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (5,4%) itd.

Tijekom 2018. godine nastavljen je i rast izvoza Osječko-baranjskog gospodarstva za 9,3%, a izvoznici su prvi put od osamostaljenje RH prešli granicu od 6 milijardi kuna vrijednosti roba i usluga. Suficit vanjsko-trgovinske razmjene iznosio je 2,5 milijardi kuna, što je izvrstan rezultat i dodatni poticaj za ukupna gospodarska kretanja. Također, tijekom 2018. godine zabilježen je rast prosječne neto plaće zaposlenika od 6,8%.

Osječko-baranjska županija kroz svoju razvojnu politiku značajan naglasak stavlja na razvoj gospodarstva, posebice na razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Malo i srednje poduzetništvo pokretač je cjelokupnog rasta i razvoja i generator radnih mjesta, a mala i srednja poduzeća okvir su za realizaciju poduzetničke inicijative koja čini osnovu gospodarstva.

Županije potiče razvoj poduzetništvo kroz 11 programskih aktivnosti (kreditiranje poduzetnika, informiranje i obrazovne aktivnosti, savjetovanje poduzetnika, poticanje pokretanja, razvoja i unaprjeđenja poslovanja, poticanje promotivnih aktivnosti, razvoj i primjena inovacija i novih proizvoda, poticanje razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, poticanje zapošljavanja, najbolja poduzetnička ideja, poticanje klastera, suradnja s institucijama poduzetničke podrške), unutar kojih se provodi tridesetak različitih projekta poticanja poduzetništva.

U 2017. godini ukupna sredstva za poticanje poduzetništva iznosila su 4,2 milijuna kuna, a u 2018. godini 6,2 milijuna kuna. Taj trend povećanja financijskih sredstava za projekte poticanja poduzetništva nastavljen je i u 2019. godini, te je u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano ukupno 8,6 milijuna kuna, što je dvostruko povećanje za samo dvije godine.

- Osječko-baranjska županije jedina je županije u RH koja poduzetnicima nudi investicijske krediti s kamatom od 0%. Naime, u suradnji s HBOR-om Županija dodatno subvencionira njihove projekte kreditiranja "Poduzetništvo mladih, žena i početnika" i program "Investicije privatnog sektora" s dva postotna poena, te je kamata za krajnje korisnike, ovisno o području i visini ulaganja od 0 do 0,8%. Namjera je Županije ovakvim kreditnim linijama dati snažan poticaj gospodarstvu, pomažući na taj način napore malih i srednjih poduzeća da postignu konkurentnost na domaćem i stranim tržištima, ali i omogućiti kreditiranje poduzetnika početnika. Očekivani rezultati ovakvih investicija su osnivanje novih poslovnih subjekata, zapošljavanje, samozapošljavanje, te očuvanje postojećih radnih mjesta, uvođenje novih tehnologija u poslovanje, povećanje izvoza i svekoliki gospodarski i socijalni napredak - kaže župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija poseban naglasak stavlja na poticanja investicije koje stvaraju višu dodanu vrijednost, otvaraju nova radna mjesta, koje su proizvodnog karaktera, koje su izvozno orijentirane, te koje potiču stvaranje inovativnih proizvoda i usluga. Također, vodeći računa o uravnoteženom razvoju svih dijelova Županije, potiču se i one investicije koje se nalaze na područjima jedinica lokalne samouprave koje su slabije razvijene, koje imaju visoku stopu nezaposlenih te koji imaju naglašena demografske probleme.

S obzirom na ograničena financijska sredstva u svom proračunu, Županija je okrenuta projektima koji su financirani iz sredstava Europske unije. Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem okvir je za realizaciju najznačajnijih infrastrukturnih projekata. (Lidija Kiseljak)