ANALIZA Podaci HZZ-a

S potporama HZZ-a samozapošljavanje sve atraktivnije - najviše korisnika u Osječko-baranjskoj županiji, a u Primorsko-goranskoj županiji najveći rast u godinu dana

Poticaji za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje postali su sve stimulativniji izvor pojedincima za pokretanje vlastitog posla. Prepoznajući to, gradovi i županije uključili su se s dodatnim poticajima, pa stoga i ne čudi sve veći broj samozaposlenih osoba, a što se velikim dijelom očituje u porastu broja obrta. Ukupna sredstva isplaćena korisnicima kroz potpore HZZ-a u tri su godine narasla za gotovo sedam puta – sa 56 milijuna 2016. na gotovo 350 milijuna koliko je isplaćeno prošle godine. Uspoređujemo li, pak, prva četiri mjeseca u godini, u prvom kvartalu 2016. isplaćeno je 6,3 milijuna kuna dok je do kraja travnja ove godine isplaćeno preko 93 milijuna kuna.

Istodobno je i sam HZZ povećavao odobrene iznose. Prije dvije godine povećani su sa  35.000 na 55.000 kuna, a sada se može dobiti i do 70.000 kuna u slučaju da se kombiniraju sa stručnim osposobljavanjem za rad. Ako se udruže dvije osobe u otvaranje obrta ili slobodne profesije, onda iznos poticaja raste do 110.000 kuna. Za udruživanje pak u trgovačko društvo do četiri osobe poticaji iznose do 220.000 kuna, a pri udruživanju u zadruge, za pet osoba, poticaji su 275.000 kuna. 

U 2016. godini potpore je koristilo 2.333 korisnika, njih 3.583 u 2017. godini, a lani je broj korisnika bio čak 6.485. U četiri mjeseca ove godine, prema podacima HZZ-a, potpore za samozapošljavanje iskoristilo je 1.886 korisnika, čak 300 više nego prošle godine, pa je za očekivati  nastavak rasta i do kraja godine. Najveći skok dogodio se, pak, u prva četiri mjeseca prošle godine kada je potpore ostvarilo 1.580 korisnika, gotovo pet puta više nego u istom razdoblju godinu ranije.

Analizirali smo podatke o rastu korisnika poticaja HZZ-a u četiri ovogodišnja mjeseca i visini isplaćenih poticaja, usporedili ih s podacima od lani, te onima od prije tri godine. 

U četiri ovogodišnja mjeseca najviše je isplaćenih poticaja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje  namijenjenih  samozapošljavanju bilo u Osječko-baranjskoj županiji – 8.678,203 kuna, dok je broj korisnika tih poticaja bio 171.  Uspoređuje li se porast isplaćenih poticaja i broj korisnika na kraju travnja ove godine s krajem travnja 2016. godine, opet je vodeća Osječko-baranjska županija s isplaćenih 7.678,844 kune poticaja u tom periodu, a koje je iskoristilo 132 osobe.

Osječko-baranjska županija - 150 nova obrta u četiri mjeseca

- Ukupna sredstva za poticanje poduzetništva u proračunu Osječko-baranjske županije 2017. godine iznosila su 4,2 milijuna kuna, a u 2018. godini 6,2 milijuna kuna, dok je ove godine  u županijskom proračunu osigurano ukupno 8,6 milijuna kuna. Osječko-baranjska županija na taj način nastoji aktivno pridonijeti stvaranju pretpostavki i stimulativnog okruženja za razvoj poduzetništva, što provodi kroz 11 programskih aktivnosti i 30-ak projekata. Interes poduzetnika i obrtnika je velik - kažu u Županiji.

Županija već godinama izdvaja značajna financijska sredstva iz svog proračuna i za subvenciju kamata za poduzetničke kredite, a u cilju razvoja malog i srednjeg poduzetništva  svake godine dodjeljuje potpore za poticanje razvoja poduzetništva, za primjerice  pokretanje, razvoj i unaprjeđenje gospodarstva, razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda,  informiranje i obrazovne aktivnosti, savjetovanje poduzetnika, učeničko poduzetništvo, poticanje klastera…

Od 2004. do 2018. godine Županija je putem Upravnog odjela za gospodarstvo financirala projekte poticanja zapošljavanja za 960 osoba u vrijednosti 3,23 milijuna kuna, a ove godine one iznose 300.000 kuna i odnose se na primjerice projekte poticanja zapošljavanja za osposobljavanje za njegovateljice, pomoćnici u nastavi za osobe s teškoćama, a u planu su još osposobljavanja za voditelja EU projekata/izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova i programa i ECDL edukacija.

Tu su i projekti "Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva", Najbolja poduzetnička ideja i drugi.

Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju je bila 14,6 % naspram stopi od 17,6 % u svibnju 2018. godine i 16 % u travnju 2019. godine. Nezaposlenost se u prvih pet mjeseci 2019. godine smanjivala prosječno mjesečno za 3,0 % ili 523 osobe, na što je utjecalo povećanje u siječnju za 7,2 % ili 1.284 osobe te prosječno mjesečno smanjenje od veljače do svibnja za 5,5 % ili 975 osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 31. svibnja 2019. godine Osječko-baranjska županija imala je 103.872 ekonomski aktivna stanovnika (radne snage), odnosno 0,6 % (593 osobe) manje nego istog mjeseca prethodne godine, na što je utjecalo povećanje zaposlenosti za 3,1 % (2.693 osobe) i smanjenje nezaposlenosti za 17,8 % (3.286 osoba), što znači da pad nezaposlenosti napokon sve više prati povećanje broja zaposlenih.

Ukupan broj obrta u OBŽ koji su u radu sa 31.12.2018. godine bio je 4.076, a sa 30.4.2019. godine broj je povećan na 4.220.

Nakon Osječko-baranjske županije, najviše isplaćenih poticaja od HZZ-a bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 5.917,162 kuna i 132 korisnika, pa Istarska u kojoj je 109 korisnika poticaja dobilo ukupno 5.189,280 kuna. I u trogodišnjoj usporedbi poredak je isti. Nakon OBŽ slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je bilo 102 nova korisnika poticaja u razdoblju od kraja travnja 2016. godine do kraja ovogodišnjeg travnja i kojima je ukupno isplaćeno u tri godine 5.569,595 kuna. Slijedi Istarska županija u kojoj je broj korisnika u tri godine povećan za 93 osobe, a isplaćeno im je 4.841,419 kuna.

Iako je Istarska županija po broju korisnika kojima su poticaji isplaćeni u tri godine treći, po visini isplaćenih sredstva su četvrti. Ispred njih je Sisačko-moslavačka županija. 

Istarska županija - u pet godina 16 milijuna za razvoj poduzetništva

Istarska županija već dugi niz godina provodi brojne mjere i programe pomoći istarskom gospodarstvu. Do sada je uspješno provedeno ukupno 15 kreditnih linija u sklopu kojih je podržano 930 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 600 milijuna kuna te je izdano 104 jamstva. Potpore ulaganjima poduzetnika i poduzetničkim inicijativama od velike su važnosti za njihovo lakše poslovanje, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti. Financijskim poticajima za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo sustavno se stvara povoljno poduzetničko okruženja i time doprinosi rastu i razvoju kako postojećih, tako i otvaranju novih poslovnih subjekata te novih radnih mjesta, kao i razvoju cjelokupnog gospodarstva u Istri. I novom kreditnom linijom „Poduzetnik Istarska županija 2019.“, ukupnog kreditnog potencijala od 60 milijuna kuna, s povlaštenim uvjetima i subvencijom na kamatu iz županijskog proračuna, Istarska županija pomaže i potiče daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Iz proračuna Istarske županije u proteklih je pet godina izdvojeno 16 milijuna za razvoj gospodarstva i poduzetništva, a u 2019. izdvojit će se dodatnih 4,5 milijuna kuna. Da se radi o mjerama koje su poželjne i daju konkretne rezultate, te doprinose sigurno doprinose rastu i razvoju potvrđuje cijeli niz pokazatelja, od indeksa razvijenosti, rasta BDP-a, izravnim ulaganjima itd.

Po visini isplaćenih poticaja u četiri ovogodišnja mjeseca, na trećoj poziciji je Sisačko-moslavačka županija s dodijeljenih 4.998,578 kuna i 95 korisnika. Više korisnika bilo je u Zagrebačkoj županiji – njih 105, ali s nešto manjim iznosom isplaćenih sredstava - 4.986,346 kuna. Po visini isplaćenih sredstava Zagrebačka županija je peta, a slijedi Međimurska sa 4.841,101 kunom te Primorsko-goranska županija.

U trogodišnjem razdoblju Zagrebačka županija je na četvrtoj poziciji po broju korisnika poticaja,  njihov broj povećan je za 89, a isplaćeno im je 4.686,346 kuna, što je, po visini isplaćenog novca, stavlja na šestu poziciju. A iza nje slijede Međimurska i Primorsko-goranska županija.

Zagrebačka županija - deset potpora za poduzetnike

-Zagrebačka županija već više od 20 godina potiče poduzetnike kroz različite oblike potpora. Provedbu prvih kreditnih linija započeli smo 1997., prve bespovratne potpore počeli smo dodjeljivati od 2000 godine, u međuvremenu smo razvili sustav s desetak različitih vrsta potpora koje su namijenjene izravno poduzetnicima ili neizravno za razvoj poduzetništva, kao što su to potpore za poticanje razvoja poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora, sredstva za poduzetničke potporne institucije itd. U suradnji s HZZ-om, Obrtničkom komorom Zagreb, Gospodarskom komorom Zagreb, poduzetničkim potpornim institucijama  ili sami, organizirali smo različite manifestacije i edukacije za poduzetnike i potencijalne poduzetnike – kažu u Županiji.

Što se tiče obrtnika, lani ih je bilo šest posto više nego godinu prije, a početkom godine registrirano je 5.087 obrta.

U ovoj godini aktualne su potpora za poduzetnike od subvencije za početak poslovanja poduzetnika, kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u proizvodne djelatnosti, kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u neproizvodne djelatnosti,  potpore poduzetnicima za nastupe na manifestacijama u vezi s poduzetništvom, bespovratne potpore za poduzetnike u turizmu, sufinanciranje polaznika edukacije „Poduzetništvo u turizmu“ (namijenjeno poduzetnicima, potencijalnim poduzetnicima i djelatnicima ustanova u turizmu )

Međimurska županija - razvoj traženog informatičkog i kreativnog sektora

Međimurska županija provodi razne programe potpore gospodarstvu, od subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite, provedbe programa potpora male vrijednosti te potpora u poljoprivredi. Uz sufinanciranje troškova prijave projekata, provode projekte socijalnog partnerstva i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Sve to pozicionira Međimurje u jednu od najpoduzetnijih županija u Hrvatskoj. U podršci osnivanju i razvoju novih poduzeća aktivan je Tehnološko-inovacijski centar Međimurje kroz čiji je inkubator do sad prošlo više od dvadeset poduzetnika početnika dok je trideset njih s više od stotinu zaposlenika trenutno u procesu inkubacije. Inkubator je dio Centra znanja Međimurske županije koji se razvio na prostoru bivše vojarne u Čakovcu. Inkubator je popunjen, pa širimo kapacitete. Riječ je isključivo o poduzećima iz informatičkog i kreativnog sektora. Dakle, postoji velik broj poduzetnika početnika koji razvijaju svoja poduzeća u području visokih tehnologija – komenitraio nam je u nedavnom intervjuu župan Matija Posavec.

Uspoređuje li se pak broj korisnika i isplaćena sredstva na kraju ovogodišnjeg travnja, a u odnosu na četiri lanjska mjeseca, tada je sa 140,1 posto više isplaćenih poticaja na prvoj poziciji Primorsko-goranska županija. Broj novih korisnika povećan je 100 posto – sa 44 na 88.

Primorsko-goranska županija - 4,5 milijuna kuna godišnje za potpore

-Mali i srednji poduzetnici te obrtnici najvitalniji su dio gospodarstva Primorsko-goranske županije koji su dobrim dijelom kompenzirali nestanak veliki proizvodnih tvrtki, iz metalskog, ali i drugih sektora, što su svojevremeno „nosili“ gospodarstvo Rijeke, a time i PGŽ-a. Svjesni te činjenice, kao regionalna samouprava  niz godina kreiramo i provodimo poticajne mjere i programe za potporu poduzetničkim aktivnostima za što godišnje iz proračuna izdvajamo preko 4,5 milijuna kuna.  Ono čime možemo biti zadovoljni to je sve veći odaziv na naše natječaje, pogotovo kada su u pitanju mjere kojima pomažemo financiranju troškova opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva. To je novi program koji provodimo zadnje dvije godine. Pored toga sufinanciramo i troškove pripreme dokumentacije za sufinanciranje investicijskih ulaganja iz EU fondova, dodjeljujemo i bespovratne poticaje za inovatore kao i besplatne edukacije koje provode poduzetničke potporne institucije. U pripremi smo i uvođenja novog kreditnog programa u suradnji s HBOR-om za poticaj poduzetništva žena, mladih i početnika. U razdoblju od 2012. do 2017.godine samostalno smo proveli 4 kreditna programa „Poduzetnik u PGŽ“ s ukupnim kreditnim potencijalom od 80.000.000 kuna na način da su banke osigurale kreditna sredstva, a Županija subvencionirala kamatnu stopu s 4 posto tako da je u konačnici za poduzetnika ona iznosila od 1,5% do maksimalnih  2%. Krediti su odobravani za ulaganja u opremu i izgradnju poslovnih prostora za proizvodne djelatnosti, a dio kredita se mogao koristiti i za obrtna sredstva. Maksimalni iznos kredita bio je do 3.000.000 kuna. Kroz to je razdoblje odobreno više od 80 takvih kredita i procjena je da je time stvoreno oko 300 novih radnih mjesta. Riječ je dakle o značajnoj, izravnoj, podršci jačanju potencijala obrtničkog sektora i malog gospodarstva u ograničenim proračunskim mogućnostima i raspoloživim fiskalnima kapacitetima Županije – kaže župan Zlatko Komadina.

Nakon PGŽ slijedi Međimurska županija s povećanjem isplaćenih poticaja za 81,8 posto, dok su po broju korisnika tih poticaja na petoj poziciji sa 51 postotnim rastom. Po rastu isplaćenog novca na godišnjoj razini slijede Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska te Splitsko-dalmatinska županija. A nakon Istarske najveći rast korisnika imala je Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska te spomenuta Međimurska županija. (Lidija Kiseljak)