U 2018. godini izgrađeno preko 10 tisuća stanova, istražili smo u kojim županijama se najviše gradilo...

Najviše stanova u 2018. godini završeno je u Gradu Zagrebu, koji ima status županije, a vodeći je, naravno, i u gotovo svim drugim pokazateljima vezanim za stambenu gradnju. Nakon Zagreba, u 2018. godini najviše je stanova završeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zadarskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Istarskoj županiji te Zagrebačkoj županiji. Gleda li se pak podatak o završenim stanovima na 1.000 stanovnika, vodeća je Zadarska županija – 7,69 stanova na svakog tisućitog stanovnika, a slijede Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Istarska županija te Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija.

U Hrvatskoj je u 2018. godini izgrađen 10.141 stan, što je 19,4 posto više nego godinu prije, pokazali su podaci DZS-a.  Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija imale su više od tisuću završenih stanova, a ostali ispod te brojke. Ipak, gleda li se broj izgrađenih zgrada, njihov broj je nešto manji u odnosu na 2017., 0,1 posto.

Ukupna površina svih zgrada, čija je gradnja završena u 2018. godini, iznosi 2,21 milijuna četvornih metara, što je za 8,8 posto više nego u 2017. godini. Najveći broj zgrada, blizu 80 posto, je stambenih. Po županijama, najviše zgrada - 528, završeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, slijedi Istarska županija sa 474 zgrade, Zadarska županija s 472, Primorsko-goranska s 397 te Grad Zagreb sa 383 zgrade.

Dvije trećine preklani izgrađenih stanova i kuća je u gradskim naseljima. Iako ta brojka raste od 2014. godine, ipak je dva puta manja u odnosu na predkriznu 2008. godinu.

Puno je sagrađenih stambenih zgrada u jadranskim županijama, a sve ih se više daje u najam u svrhu turizma. Županije, kao i gradovi, poduzimaju razne mjere kako bi se apartmanizacija smanjila, a planska gradnja se i sve više provodi. No morske županije isto tako bilježe sve veći broj doseljenog stanovništva, pa i stranaca, koji su i najčešći kupci novoizgrađenih stanova. 

Gleda li se poredak prvih deset županija po gradnji stanova, smjestile su se tu i županije poput Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Sisačko-moslavačke županije, što svakako veseli, jer govori da se i u tim županijama, godinama pogođenim iseljavanjem, traže stanovi. 

Osim toga, u velikom broju gradova grade se i POS stanovi, koji također popravljaju brojku novih objekata. 

Najviše su se u 2018. godini gradili dvosobni stanovi, pa jednosobni, a manji dio s tri i više soba. 

Prema broju završenih stanova u 2018. godini vodeće su nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska županija, a slijede Zadarska, Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija. Po završenoj kvadraturi poredak je gotovo isti, osim što su PGŽ i Istarska zamijenile pozicije.

U odnosu na 2017. godinu najveći porast završenih stanova imale su nakon Zagreba, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Po rastu izgrađenih površina nakon Zagreba, imale su Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Istarska te Krapinsko-zagorska županija.

Po broju završenih stanova u 2018. godini Zadarska županija je bila treća, odnosno druga bez Zagreba, vodeća po završenim stanovima na 1.000 stanovnika, treća po završenoj kvadraturi i vodeća po završenoj površini stambenih zgrada na 1.000 stanovnika. Druga je i po rastu završenih stanova u 2018. u odnosu na 2017. godinu, kao i rastu na svakog tisućitog stanovnika Županije, a treća po rastu površine stambenih zgrada i površine na 1.000 stanovnika. 

Nakon Zagreba, vodeću poziciju po broju izgrađenih stanova imala je u 2018. godini Splitsko- dalmatinska županija - 1.626, treća je gleda li se taj pokazatelj na 1.000 stanovnika - 23,58. Druga je i nakon Zagreba po površini izgrađenih stanova - 182.688, a peta gleda li se veličina izgrađenih kvadrata na 1.000 stanovnika - 401,69. Istu poziciju i drži gleda li se broj izgrađenih stanova u odnosu na 2017. godinu - 581, a i s izgrađenim stanovima na svakih 1.000 stanovnika je u vrhu - 1,28 stanova, kao i po rastu završenih kvadrata u godinu dana - 161.705. Splitsko-dalmatinska županija je prema podacima DZS-a u 2018. godini imala pozitivan migracijski saldo, odnosno više je osoba uselilo, nego iselilo. Osim u gradovima, polako raste i naseljavanje u ruralnim područjima. Tome je pridonijelo niz demografskih mjera, a sigurno je najznačajnija mjera 'Tu je tvoj dom', kojom sufinancira izgradnju i adaptaciju kuća u ruralnim područjima. Podsjetimo se da je ta županija bila i među vodećima po izgrađenim vilama čiju gradnju OPG-ovima sufinancira EU. 

Istarska županija je peta, odnosno četvrta bez Zagreba, po broju završenih stanova u 2018. godini  - 736, a na 1.000 stanovnika - 3,54 stana, što je svrstava na četvrto mjesto, treća je bez Zagreba po završenoj kvadraturi - 110.521, a druga na 1.000 stanovnika po završenoj površini stambenih zgrada - 531,21 četvornih metara, četvrta po rastu izgrađenih kvadrata u odnosu na 2017. godinu - 9.965 više, te peta po rastu na 1.000 stanovnika - 48.

Na području Istarske županije je u 2018. godini izdano ukupno 1522 građevinske dozvole. Najveći broj izdanih akata za građenje u 2018. godini bilo je u odsjecima Pula, Poreč, Labin... Pula je inače u našoj analizi o završenim stanovima po gradovima među prvih deset, a što u Gradu tumače dizanjem kvalitete života. Osim toga, Istarska županija je prema podacima o migracijama preklani bila u plusu. Dakle, više je bilo useljenog stanovništva nego iseljenog, pa je jasno da i novi stanovnici traže nove stambene objekte. Kao i u SDŽ, i u Istarskoj godinama je potražnja za gradnjom vila u unutrašnjosti Istre.

Primorsko-goranska županija je četvrta, odnosno treća ne računa li se Zagreb, prema broju završenih stanova u 2018. godini - 756, te peta, odnosno čevrta po završenoj kvadraturi - 98.318. 

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u 2018. godini izdano je ukupno oko 527 građevinskih dozvola koje se odnose na građenje stambenih građevina.

'Iz podataka je vidljivo je da je najviše građevinskih dozvola za građenje stambenih građevina izdano na području Ispostave Krk i to u Općini Malinska – Dubašnica - 63 dozvole i na području Grada Krka - 59 dozvola, zatim u Ispostavi Opatija, odnosno u Gradu Opatija 51 dozvola te slijede Ispostava Rab, odnosno Grad Rab sa 35 dozvola. Iz navedenog proizlazi da je najviše zatraženo izdavanje građevinskih dozvola za građenje stambenih građevina na području otoka i obalnom području. Na području Gorskog Kotara najviše građevinskih dozvola izdano je u Općini Fužine i to 11 dozvola, zatim u Općini Ravna Gora 6 dozvola, u Gradu Delnice 5 dozvola te slijede Grad Vrbovsko i Općina Mrkopalj sa 4 dozvole. Što se tiče izgrađeni zgrada i stanova u 2018. godini , prema našoj evidenciji, najviše izgrađenih zgrada i stanova također je bilo na Krku i to Općini Malinska-Dubašnica i Gradu Krku te na području Grada Opatije i Općine Matulji.' - komentiraju u Primorsko-goranskoj županiji.  

Prema broju završenih stanova u 2018. u odnosu na 2017. godinu na 1.000 stanovnika, kao što smo naveli, predvodi nakon Zagreba, Splitsko-dalmatinska županija, pa Zadarska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska i Krapinsko zagorska županija. Samo u 2018. godini na 1.000 stanovnika najviše je stanova izgradila Zadarska županija, a slijede Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Istarska županija, te nakon Zagreba Dubrovačko-neretvanska županija.

 

Virovitičko- podravska županija je ne računajući Zagreb četvrta po rastu završenih stanova na 1.000 stanovnika u 2018. godini u odnosu na godinu ranije - 0,33 stana. Podatke koje nam je dala Zorica Hegedušić, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove VPŽ, ukupno gledajući izdane građevinske dozvole može se reći da je najviše izdanih građevinskih dozvola za obiteljske kuće, a potom za infrastrukturne objekte (građenje i rekonstrukcija energetskih i komunalnih građevina). 

'Na području Virovitičko-podravske županije najviše se grade obiteljske kuće, i to u gradovima Virovitici i Slatini te u općinama Pitomača, Suhopolje, Lukač, Voćin, Sopje i Čačinci. Posljedica je to zasigurno prije svega potpore obiteljima od strane države u pogledu subvencioniranja stambenih kredita za gradnju obiteljskih kuća, potom porasta broja zaposlenih osoba, porasta broja rođene djece, a u okolnim općinama, osim subvencioniranja stambenih kredita od strane države, posljedica je to i dijelom stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, odnosno od 2019. godine na potpomognutim područjima.'

Što se tiče površine izgrađenih stambenih prostora na 1.000 stanovnika u 2018. godini, predvodi Zadarska županija, pa Istarska, Dubrovačko-neretvanska i nakon Zagreba, Splitsko-dalmatinska i Ličko senjska županija. Rast završene kvadrature na 1.000 stanovnika na godišnjoj razini najveći je bio nakon Zagreba u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji.

Proširi li se lista vodećih županija po izgrađenim stanovima, među prvih deset nalaze se i Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska županija. 

Bjelovarsko-bilogorska županija je tako šesta po broju završenih stanova u 2018. godini - 382, šesta je i po rastu broja završenih stanova u odnosu na 2017. godinu, kao i gleda li se taj pokazatelj na 1.000 stanovnika, osma po rastu završenih kvadrata, kao i po površini na 1.000 stanovnika. 

Po rastu završene kvadrature stambenih zgrada u 2018. u odnosu na 2017. godinu Vukovarsko-srijemska županija je šesta, osma po završenim površinama na 1.000 stanovnika, a na istoj poziciji po završenim stanovima u 2018. godini....

'U jesen 2018.godine i jesen 2019.godine izgrađene su dvije višestambene zgrade u Vukovaru, svaki stambeni objekt se sastoji od 21 stana i pratećih pomoćnih prostorija.Obje zgrade su investicija Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u okviru Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja. 

 U listopadu 2020.godine bi trebala biti dovršena i treća stambena zgrada u Vukovaru, koja se financira donatorskim novcem iz Fonda Regionalnog programa, te se u njega planira stambeno zbrinuti najugroženija skupina povratnika i izbjeglica te bivših nositelja stanarskog prava, tzv. „ranjive osobe“.

U nadležnosti Odsjeka za obnovu i stambeno zbrinjavanje u Upravnom odjelu za gospodarstvo i regionalni razvoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji su poslovi stambenog zbrinjavanja temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima .Cilj je ovog Zakona poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj i područjima koja se u smislu Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi, što doprinosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja. Na područje cijele Vukovarsko-srijemske županije, osim grada Vinkovaca, stambeno zbrinjavanje se može ostvariti i darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasniku korisnika. 2017.godine, sukladno Planu i programu stambenog zbrinjavanja, donijeta su 96 rješenja,  na temelju kojih je 96 obitelji ostvarilo pravo na darovanje građevnog materijala, a 2018.godine, pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala ostvarile su 74 obitelji.' - kažu u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 

I spomenimo na kraju da se u vodećem Zagrebu, koji ima status županije, najviše gradi na području Trešnjavke, Trnja i Stenjevca. (Lidija Kiseljak)