U Istri realizirano gotovo 1.000 EU projekata vrijednih 3,2 milijarde kuna

Istarska županija danas je jedna je od nerazvijenih hrvatskih županija, s BDP-om 24,9% iznad hrvatskog prosjeka i stopom nezaposlenosti koja je niža od prosjeka EU. Stopa useljavanja u Istri je viša od stope iseljavanja, zbog čega je danas često zovu i „malom Irskom“. 

Takav gospodarski i društveni razvoj Istre treba, između ostalog, zahvaliti i fantastičnoj iskorištenosti EU fondova i općenito, odličnoj suradnji s različitim regijama Europe i europskim institucijama.

- Korisnici s područja Istarske županije do sada su sudjelovali u više od 60 različitih programa i kroz gotovo tisuću europskih projekata osigurali 3,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava, kaže istarski župan Valter Flego.

Prema raspoloživim podacima, novac iz EU fondova ulagao se najviše u poljoprivredu i ribarstvo, poduzetništvo, znanost i istraživanje, energetiku i zaštitu okoliša, promet, kulturu i obrazovanje, zapošljavanje, te promicanje ravnopravnosti spolova. Osim europskih, Istra je vrlo uspješna i u programima prekogranične suradnje kroz koje su korisnici iz te županije apsorbirali čak 215 milijuna kuna.

- Istarska županija s čak pet talijanskih regija ima neki oblik formalizirane suradnje i u partnerstvu s njima smo realizirali niz projekta iz područja kulture, turizma, zaštite okoliša i transporta, objašnjava Flego.

I dok se Hrvatska s prosjekom od 29% iskorištenosti sredstava iz EU fondova nalazi na  samom začelju zemalja Europske unije, Istarska županija u tome je izuzetno uspješna.

Flego objašnjava da to treba pripisati tome što je Istarska županija sustavno radila na jačanju kapaciteta za provedbu projekata, a jako puno je uloženo i u edukaciju o EU politikama i fondovima. Posljednjih je godina takvu edukaciju prošlo oko 600 osoba s područja Istre. Osim toga, Istarska županija kroz različite kanale neprestano informira sve potencijalne korisnike o mogućnostima financiranja projekata.

- Da bi osigurali veću iskorištenost EU fondova, županije moraju biti uključene u planiranje budućih Operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu.  Nadam se da ćemo takve zahvate moći planirati u narednom proračunskom razdoblju, od 2021-2028, ističe župan Flego i dodaje kako je Hrvatskoj u tom razdoblju na raspolaganju gotovo 9 milijardi eura.

- Ti novci čekaju da ih netko uzme. Nadam se da će država biti dovoljno pametna da nas ne koči i da će nam omogućiti povlačenje tih novaca. Osim toga, Hrvatska mora decentralizirati upravljanje EU fondovima. Takav model pruža određenu autonomiju i utjecaj u procesu definiranja strateških prioriteta i odabira projekata. Tko bolje zna što nekoj sredini treba od ljudi koji tamo žive i rade?,  zaključuje župan Valter Flego. (Istarska županija)