Zadarska županija kao pilot područje za projekte obnovljive energije

Energetski institut Hrvoje Požar i The Nature Conservancy su u srijedu, 12. veljače 2020.  organizirali  radionicu na kojoj su predstavili Pilot projekt integriranog i participativnog planiranja prostora za smještaj sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Na radionici su sudjelovali predstavnici Zadarske županije, Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Energetskog instituta Hrvoje Požar, BIOM-a te stručnjaci koji rade na obnovljivim izvorima energije, strateškom planiranju, procjenama utjecaja na okoliš, zaštiti prirode i drugim srodnim područjima. Naime, na poziv instituta „Hrvoje Požar“, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove odlučio se za sudjelovanje Zadarske županije u svojstvu pilot područja u navedenom projektu te je potpisan Sporazum o suradnji.

Za ovu priliku Zadarska županija se predstavila osvrtom na prostorno-planske odredbe, trenutno stanje zaštite prirode i lokaliteta posebne prirodne vrijednosti te izrađenih stručnih energetskih podloga na temelju kojih se planiraju i provode projekti korištenja obnovljivih izvora energije na području Zadarske županije.

Tijekom radionice razmijenjena su iskustva u iskorištavanju obnovljivih izvora energije uz uvažavanje ciljeva zaštite prirode, krajobraza i okoliša te utvrđena područja moguće suradnje stručnjaka različitih sektora kako bi kroz integrirano planiranje osigurali ispunjenje ciljeva zaštite klime i zaštite okoliša.

Cilj projekta je razviti pristup i metodologiju za ocjenu povoljnosti prostora Zadarske županije za sunčane elektrane i vjetroelektrane s obzirom na postojeća ograničenja i osjetljivost prostora s aspekta zaštite prirode i okoliša.

Hrvatska je u procesu usvajanja niza strateških dokumenata koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe. Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP – National Energy and Climate Plan), koji je u fazi izrade, predviđa značajno povećanje opskrbe energijom iz obnovljivih izvora energije do 2030. (predviđeni povećani udjel OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije bi iznosio 36,4% sa trenutnih 28,6%) posebno iz elektrana na potencijale energije sunca i vjetra. Uzimajući u obzir ciljeve Strategije i Akcijskog plana za zaštitu prirode od 2017. do 2025. godine, postoji očita potreba za međusektorskim planiranjem kako bi se osigurala održiva integracija dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora energije u dokumentima prostornog uređenja.

Podsjetimo se, Zadarska županija predvodi u projektima obnovljivih izvora energije. Nedavno su službeno  otvoreni radovi na Vjetroelektrani Korlat. Priključna snaga vjetroelektrane iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, a bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ujedno je to jedna od najvećih investicija u Zadarskoj županiji, čija ukupna vrijednost iznosi više od 500 milijuna kuna.

'U Zadarskoj županiji uloženo je više od 150 milijuna eura u vjetroelektrane i solarnu energiju što zahvaljujemo, između ostalog, pravodobnoj izradi Atlasa vjetra i Atlasa dozračene sunčeve energije, koje je naručila Zadarska županija. Svjesni smo koliko je održivi razvoj važan te radimo na tome da u skoroj budućnosti budemo 'zelena', odnosno ekološka županija“, rekao je nedavno župan Božidar Longin.

Do sada je, prema dostupnim podacima, na području Zadarske županije, izgrađeno oko 105 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja procjenjuje se u iznosu oko 150 milijuna eura.

Na području Zadarske županije izgrađen je  i stavljen u uporabu prvi vjetropark u Republici Hrvatskoj - Ravna 1 na Pagu. Trenutno je u pripremi ili početnoj fazi realizacije nekoliko projekata koji bi trebali rezultirati s preko 350 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost očekivanih ulaganja procjenjuje se u iznosu od čak 400 milijuna eura. 

Nova ulaganja najavljuju iz HEP-a, koji  do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. (Zadarska županija, L.K.)