ANALIZA Podaci FINA-e za 2018. godinu

Za potpore poljoprivrednicima najviše izdvaja Zagrebačka županija

Zagrebačka županija vodeća je bila 2018. godine po izdvojenim sredstvima za poticaje poljoprivredi, a slijede ju Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija. Gleda li se odnos izdvojenih sredstava za poljoprivredu i broj stanovnika, onda je vodeća Sisačko-moslavačka, pa Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka i Požeško-slavonska županija.

Naša analiza bazirana na konsolidiranim proračunima županija iz 2018. godine koje dostavlja FINA, pokazuje da  u subvencije za poljoprivredu najviše ulažu županije Kontinentalne Hrvatske, a tek je Zadarska županija jedina u prvih pet, pa i prvih deset, koja dolazi s juga zemlje. Ništa neobično zna li se da velik dio županija na sjeveru upravo u poljoprivredi vidi najveći potencijal rasta.  

I dok je godinama poljoprivreda bila u padu, posljednjih godina opet dobiva na značaju, a da je smjer dobar potvrđuju i razne strategije i studije. Kroz razne poticaje broj OPG-ova opet raste. Lokalne jedinice pridonose tome različitim potporama, a posebno su značajna sredstva iz fondova EU, jer taj bespovratni novac daje velike projekte, poput navodnjavanja, ali uz poljoprivredu, bespovratna sredstva se dobivaju i za ruralni razvoj, što ljude sve više vraća na selo. Uz financijsku pomoć, ipak, i sami proizvođači moraju raditi na unaprjeđenju, a kao uputa često se spominje njihova konsolidacija. 

Kroz subvencije županija, analiza temeljena na konsolidiranim proračunima, pokazuje da je vodeća po izdvojenim sredstvima iz proračuna bila Zagrebačka županija, s izdvojenih 0,512 posto proračunskih sredstava za poljoprivredu,  a četvrta je, gleda li se omjer izdvojenih sredstava i broja stanovnika – 14,7 kuna po stanovniku Županije. Vodeća je i po broju OPG-ova. Na četvrtoj poziciji je Vukovarsko-srijemska županija s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivredi, a trećoj gleda li se omjer subvencija u odnosu na broj stanovnika – 15,1 kunu po stanovniku VSŽ. Velik napor ulaže se u razvoj poljoprivrede u toj slavonskoj županjii, koja veliku prednost vidi u navodnjavanju, ali i poveznici polljoprivrede s modernim tehnologijama. S velikim ulaganjim u navodnjavanje može se pohvaliti Zadarska županija koja je jedina županija Jadranske Hrvatske među vodećim županijama koje su najviše sredstava izdvojile za poticaje u 2018. godini. Njezina izdvajanja iz proračuna za poljoprivredu bila su  0,199 posto. Gleda li se pak omjer izdvojenih sredstava i broja stanovnika, peta je Požeško-slavonska županija u kojoj se najviše uzgajaju žitarice. Kako je istraživanje pokazalo da je tlo prilagođenije za uzgoj voća i grožđa i Županija teži da se okrene toj profitabilnijoj proizvodnji, te je u tom smjeru važan projekt izgradnje ULO hladnjače. 

Zagrebačka županija: Najviše OPG-ova u RH

Kao što smo rekli, Zagrebačka županija najviše je u 2018. godini izdvojila za poticaje u poljoprivredi. 

- Zagrebačka županija već niz godina provodi različite programe, projekte i mjere kojima nastoji unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju na svom području. U zadnjih 15 godina putem Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora uloženo je više od 100 milijuna kuna kroz bespovratne potpore poljoprivrednim gospodarstvima za povećanje primarne poljoprivredne proizvodnje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poduzetnika u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, diversifikaciju djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, očuvanje autohtonih pasmina domaćih životinja i tradicionalnog ruralnog krajobraza, edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednih proizvođača, okrupnjavanje posjeda…- komentira pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvijtak i šumarstvo Josip Kraljičković.

 

U Županiji djeluje više od 14.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava što je svrstava u vodeću poziciju u zemlji.

Oko 50 posto stanovništva živi u seoskim lokalnim zajednicama, što Županiju čini ruralnom regijom. Prema statističkim podacima, na njezinu se prostoru, ovisno o godini, stvara i do desetine vrijednosti hrvatske poljoprivrede – najviše u stočarskoj proizvodnji i voćarstvu.

- Kontinuiranim ulaganjem u ruralni prostor – gradnjom cesta, obnovom područnih škola te društvenih domova kao i značajnim potporama poljoprivrednicima nastojimo unaprijediti kvalitetu života u ruralnim krajevima i ostanak mladih obitelji na tim područjima. S obzirom da smo po broju OPG-ova prvi, a po nositeljima OPG-ova mlađim od 40 godina drugi u Republici Hrvatskoj, na pravom smo putu da u tome uspijemo. Naravno, i u 2020. godini nastavljamo s kontinuiranim potporama u poljoprivredu  koje će iznositi 14,6 milijuna kuna – zaključuje  Kraljičković.

Sisačko-moslavačka županija slijedi po visini izdvojenih sredstava, a ujedno je prva gleda li se udjel subvencija poljoprivredi u odnosu na broj stanovnika, a slijedi ju Koprivničko-križevačka županija.

Vukovarsko-srijemska županija: Kroz EU novac do novih rješenja

Vukovarsko-srijemska županija je na četvrtom mjestu s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivredi, a trećoj gleda li se omjer subvencija u odnosu na broj stanovnika – 15,1 kunu po stanovniku VSŽ.

Kako bi postigli da poljoprivreda bude pokretač gospodarske aktivnosti, ali i da ruralni prostor unaprijeđen društvenom i krajobraznom ulogom bude privlačan za ostanak stanovništva i doseljavanje, Vukovarsko-srijemska županija ima niz mjera za poljoprivrednike i ruralni razvoj.

- Najznačajnije su mjere unaprjeđenja gospodarenja prirodnom osnovom, tj. poljoprivrednim zemljištem, primarnom infrastrukturom i vodom koja je sada, nakon okončanja investicije u Melioracijski kanal na trasi budućega Kanala Dunav-Sava, dostupna za sve sustave navodnjavanja na kojima intenzivno radimo. Ove mjere traže sustavan pristup, dugogodišnje aktivnosti i višemilijunske izdatke. No, uspjeli smo. Isplatilo se! Konačno, i kao županija i kao PG uspješno koristimo i EU sredstva i sredstva iz Programa Slavonija, Srijem i Baranja i kroz nove poslovne modele pronalazimo rješenja za brojna PG pritom spajajući javni i privatni kapital, spajajući javnu vlast sa znanošću i proizvođačima – komentira pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu i infrastrukturu u VSŽ Andrija Matić i dodaje: - Druge su mjere usmjerene na bolju organizaciju primarnih proizvođača, pa stoga pomažemo ustroj Proizvođačkih organizacija jer su one, jednostavno govoreći, najeuropskiji model organizacije i osiguravaju snažnu pregovaračku poziciju, a koncentracijom ponude i potražnje omogućavaju uspješnije poslovanje i kandidiranje na EU fondove. Dakako, zbog istih razloga pomažemo i stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima podupirući pritom i trošak nove infrastrukture, usklađenje sa standardima, stjecanje znanja i vještina pa i certifikata, a ustrojavamo i svojevrsne kratke lance opskrbe.

Tu je, kaže,  i niz „malih mjera koje otklanjanju glavobolju“ malim OPG-ima kao što su mjere sufinanciranja kamata za posebne programe, sakupljanje animalnog otpada, sufinanciranje i organizacija nastupa na sajmovima i manifestacijama…

Nadalje, radi očuvanja i unaprjeđenja društvene uloge poljoprivrede podupiremo tradicijske obrte i druge aktivnosti kojima selo potvrđuje svoje vrijednosti čuvajući sve značajnije štićenu i očito sve vrjedniju kulturnu baštinu, a domislili smo i jedinstven projekt naslovljen kao Seoska prijestolnica županije. To je projekt promoviranja nedovoljno prepoznatih vrijednosti malih ruralnih sredina i svake godine novo malo selo bude za svoj jednogodišnji program nagrađeno s njima velikih 100.000 kuna.

Broj OPG-a i poljoprivrednih obrta bio je u stalnom padu do 2018., a onda je zbor ponajprije Programa ruralnog razvoja te drugih propisa i sve očitije svijetle perspektive u laganom rastu. Sve je veći broj onih, kaže Matić, koji žele svoju sudbinu vezati uz svoje selo.

 

Zadarska županija: 50 milijuna kuna za navodnjavanje

Na petoj poziciji s izdvojenih 0,199 posto proračunskih sredstava nalazi se Zadarska županija.

- U tijeku je izgradnja dvaju sustava za navodnjavanje na području naše županije - Baštica 2 i Lišansko polje koji se financiraju sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, za koje je odobreno bespovratnih 50 milijuna kuna. Prvi sustav navodnjavanja Baštica II. faza - Smilčić je pri završetku izgradnje, obavljen je tehnički pregled i vjerujemo da ćemo kroz nekoliko tjedana preuzeti sustav vrijedan preko 17 milijuna kuna kojim ćemo imati u obuhvatu novih 156 hektara navodnjavanih površina, za 43 poljoprivredna gospodarstva. SN Lišansko polje kompleksniji je sustav što se tiče samo izgradnje, jer osim razvodne mreže imamo i jedan vrlo zahtjevan objekt koji treba izgraditi. Radi se o mini akumulaciji od 80.000 m3. Obuhvat ovog projekta iznosi 240 hektara, dok se završetak izgradnje planira u rujnu 2020. godine. Uskoro bi trebala započeti izgradnja sustava navodnjavanja SN Donja Baštica procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna, pri čemu obuhvat zahvata iznosi 100 hektara. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i projekt SN Vransko polje 1. faza za koji imamo spremnu dokumentaciju imat ćemo pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara. Tada možemo govoriti o pravim preduvjetima za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, naravno uz projekt budućeg Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku koji bi trebao biti važan za iskorak naših poljoprivrednika u stručnim elementima - najavljuje pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj u Zadarskoj županiji Daniel Segarić

Pri završetku je europski projekt – PESCAR - Pesticide Control and Reduction koji se je provodio proteklih 30 mjeseci s važnim ciljem: uspostaviti, odnosno osuvremeniti prognostički sustav upozorenja i time zaštititi okoliš od jednog od najjačih zagađivača - pesticida.

- Utvrđeno je da primjenom učinkovitog sustava upozorenja možemo minimizirati korištenje pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i time pridonijeti kvaliteti hrane, ali i okoliša te je konsenzus svih partnera i uključenih strana da se pozitivna praksa koja je uspostavljena projektom nastavi i u budućnosti - kaže Segarić.

Uz europska i nacionalna sredstva, za razvoj određenih grana poljoprivrede značajna je i financijska pomoć s lokalne razine.

- Zadarska županija je tijekom 2019. godine raspisala  tri javna poziva kojima smo htjeli dati potporu kako privatnom sektoru tako i udrugama koje u svom djelokrugu rada imaju poljoprivredu i ribarstvo kao primarni interes djelovanja. U prvom i najvećem javnom pozivu za Potpore iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2019. godinu ukupno je isplaćeno nešto više od milijun kuna kroz 275 potpore. U javnom pozivu za Potpore za ribarstvo i marikulturu isplaćeno je oko 55 tisuća kuna za šest korisnika potpore, dok je kroz potpore udrugama isplaćeno 90 tisuća kuna za ukupno sedam udruga - zaključuje pročelnik Segarić.

Požeško-slavonska županija: Gradit će se ULO hladnjača kapaciteta 3000 tona

Požeško-slavonska županija je  peta županija u zemlji po izdvojenim sredstvima za poljoprivredne poticaje u odnosu na broj stanovnika – 12,7 kuna po stanovniku PSŽ.

Kako kažu u Županiji, razvoj poljoprivrede na ruralnom području Županije ima trostruku ulogu: ekonomsku (osigurati stanovništvu pristojan životni standard), ekološku (očuvati prirodu i život u njoj) te društvenu (očuvati identitet područja temeljen na običajima i tradiciji).

Problematika sela i poljoprivredne proizvodnje gotovo je istovjetna u cijeloj Slavoniji i Baranji te se mora izboriti za snažnije pozicije na tržištu  što uključuje i njeno snažnije mjesto u drugim strateškim granama hrvatskog gospodarstva. Prema podacima iz 2018. godine Županija je imala 5.054 OPG-ova, što je blagi rast u odnosu na 2017., ali je ipak u posljednjih osam godina zabilježen pad, isto kao i poljoprivrednih obrta i zadruga. Tek blagi rast bilježe trgovačka društva.

U strukturi poljoprivredne proizvodnje u 2018. godini od ukupno zasijanih oko 43.000 ha, više od 50 % odnosilo se na poljoprivredne površine zasijane žitaricama, zatim slijedi uljarice i soja svaka s  oko 10 % udjela. U 2019. godini, koristeći isti izvor podataka, sjetvene površine su povećane na 43.247 ha, ali struktura sjetve je jednaka. Proizvodnja u Županije je oko 4% udjela u proizvodnji RH  u konvencionalnoj proizvodnji, a u ekološkoj je udio nešto manji, oko 3%.

Prema podacima iz ARKODA, s obzirom na klimu i tlo, postoje optimalni uvjeti za proizvodnju voća i grožđa, osobito na uzvisinama gorja, a čija je proizvodnja znatno  profitabilnija u odnosu na ratarsku proizvodnju. Međutim, za stvaranje mogućnosti za podizanje novih voćnjaka, postizanje bolje kakvoće voća i ostvarivanja boljih ekonomskih rezultata u proizvodnji, neophodni su skladišni i hlađeni prostori za čuvanje voća. Kako bi riješila pitanje skladišnih odnosno rashladnih objekata, Požeško-slavonska županija je izradila potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju ULO hladnjače kapaciteta 3000 tona. Izgradnja hladnjače na području Poljoprivredno-prehrambene škole nije samo za potrebe skladištenja hrane, već se tim projektom želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja stvarajući proizvode veće dodane vrijednosti te ostvariti nova radna mjesta i mladima omogućiti ostanak.

Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV, Županija je izradila Plan navodnjavanja za područje Županije, što je strateški dokument za izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni su ciljevi Plana navodnjavanja borba protiv suše, povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i stranom tržištu, povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje vodnim resursima putem izgradnje infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno potrebama i mogućnostima. Na području Županije izgrađena su dva sustava javnog navodnjavanja : „Kaptol“ i „Ramanovci-Bektež“ . Oba su u funkciji, s mogućnošću navodnjavanja oko 600 ha. Sustav navodnjavanja „Orljava-Londža“ je u fazi  projektiranja, bit će to biti najveći sustav obzirom na mogućnost navodnjavanja više od 1.000 ha.

Korisnici sredstava potpore male vrijednosti jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a lani se je najviše zahtjeva podnosilo  za kupovinu autohtonih pasmina svinja. (Lidija Kiseljak)